Trudnoća

Opis
Kompletna krvna slika je osnovna laboratorijska analiza krvi koja se radi zbog procene opšteg zdravstvenog stanja i otkrivanja različitih poremećaja poput anemija, infekcija, virusnih oboljenja, stanja uhranjenosti organizma i izloženosti otrovnim materijama. Ovom analizom krvi dobija se uvid u broj i kvalitet ćelija krvne loze : eritrocita, trombocita i leukocita..

Opis
Glukoza je monosaharid koji predstavlja glavni izvor energije u organizmu. Neophodna je za mnoge procese, naročito za rad mišića i mozga. Hranom se unose polisaharidi, skrob i glikogen čijom se razgradnjom oslobađa glukoza. Glavni endogeni izvor glukoze je glikogen iz jetre, a ona se može stvarati i iz nekih neugljenohidratnih jedinjenja (npr.aminokiselina). U regulaciji nivoa glukoze u krvi značajnu ulogu imaju hormoni, pre svega insulin. Takođe nivo glukoze regulišu glukagon, hormon rasta, adrenalin, glukokortikoidi, tiroksin.

Klinički značaj:
Određivanje glukoze u krvi je jedan od najčešće određivanih parametara u laboratorijskoj praksi. Veoma je važno određivanje glukoze za dijagnozu i praćenje terapije diabetes mellitusa kao jedne od najčešćih endokrinoloških bolesti savremenog društva.

Povišene vrednosti:
hiperglikemija javlja se kod diabetes mellitusa, privremeno kod jakog stresa, nekada i posle moždanog udara. Može biti povišen u trudnoći, to je tzv.gestacijski dijabetes koji se javlja zbog poremećene tolerancije na glukozu.

Snižene vrednosti:
hipoglikemija može se javiti zbog bolesti jetre, velikog unosa alkohola, smanjenog unosa šećera, nedostatka hormona rasta, inslinoma gde se luče velike količine insulina, pankreatitisa…

Opis
Oralni test tolerancije glukoze se radi kada postoji sumnja na diabetes mellitus, sumnja na getacijski diabetes ili poremećenu toleranciju na glukozu. Test se izvodi tako što se prvo određuje glukoza na tašte, zatim pacijent popije određenu količinu glukoze rastopljene u vodi, a zatim se glukoza određuje u uzorcima krvi uzetih nakon 60 i 120 min od uzimanja glukoze. Test se radi ujutro, na tašte posle 12h noćnog gladovanja. Pacijent ne sme da jede tokom izvođenja testa, niti da puši, može da pije vodu. 30 minuta pre izvođenja testa pacijent treba da miruje.

 

Opis
Humani horionski gonadotropin hCG je glikoprotein koji se sastoji iz dve subjedinice α-hCG i β-hCG. Sintetiše se u trofoblastnim ćelijama placente i ima značajnu ulogu u održavanju žutog tela tokom prvih nedelja trudnoće. Kod trudnica koncentracija ukupnog hCG i slobodnog βHCG se povećava u krvi majke i dostiže najveću vrednost između 8 i 10 nedelje. Određivanje slobodnog βHCG zajedno sa PAPP-om koristi se kao rani skrining za izračunavanje Double testa.

Opis

Doubletest-skrining u 1.trimestru trudnoće
Test se radi između 11. i 14. nedelje trudnoće (11-13+6 nedelje).Koristi se za izračunavanje rizika od postojanja hromozomskih abnormalnosti kod bebe (Daunov sindrom,Edvardov sindrom,Patoov sindrom).
Iz krvi majke se određuju dva parametra:

  1. slobodni β-HCG
  2. PAPP-A

Potreban je i ultrazvučni pregled kojim se obezbeđuju mere bebe.
Potrebni su i dodatni podaci o majci,najvažniji je starost majke.
Svi ovi podaci i mere se obračunavaju kompjuterski  i vrednost koja se dobija je verovatnoća postojanja hromozomskih abnormalnosti kod deteta.
Visok rizik ne znači da postoje poremećaji,već da je potrebno dodatno ispitivanje.

Opis
Alfa feto protein je glavni glikoprotein krvi tokom prvih 6 nedelja trudnoće, a kasnije tu ulogu preuzima albumin.Sintetiše ga fetus, prolazi placentu i normalno se nalazi u krvi majke. Koncentracija AFP u krvi fetusa je najviša između 12. i 14. nedelje, a u serumu majke između 28. i 32. nedelje trudnoće. Abnormalno povećanje AFP u serumu majke predstavlja osnovu skrining testa za defekt neuralne tube.

Klinički značaj:
AFP je jedan od parametara koji se određuje prilikom TRIPLE testa. Idealno vreme za ovaj test je između 16. i 18.nedelje trudnoće. Takođe se koristi kao tumor marker kod hepatocelularnog karcinoma i karcinoma ovarijuma i testisa (određuje se zajedno sa ßHCG). U kontroli toka bolesti kod primarnog karcinoma jetre AFP je marker prvog izbora. Povišene vrednosti pokazuju sa sigurnošću od 95% na aktivno oboljenje, pri čemu to nije povezano sa veličinom tumora.

Povišene vrednosti:
u trudnoći, kod primarnog karcinoma jetre, karcinoma testisa

Snižene vrednosti:
nemaju klinički značaj

Opis
βHCG je glikoprotein koji luči tkivo posteljice. Naziva se i hormonom trudnoće i vrlo je važan pokazatelj razvoja trudnoće, pogotovo u njenom prvom trimestru. Merenje koncentracije βHCG u uzorku krvi u 95% slučajeva daje dijagnozu trudnoće već 7 dana nakon oplodnje. U vreme očekivane menstruacije (12-14 dana nakon ovulacije, zavisno od dužine ciklusa) nivo βHCG-a u krvi dostiže koncentraciju oko 100 IU/L. Udvostručuje se u proseku na svaka dva dana, tako da se test βHCG ponavlja dva dana nakon prvog testa kako bi se utvrdilo da li se βHCG pravilno duplira. Određivanje βHCG je značajno kod triple testa, to jest otkrivanja Down-ovog sindroma od 14-18 nedelje trudnoće. Testiranje βHCG se koristi u dijagnozi ili praćenju ćelija tumora i gestacijske trofoblastične bolesti.

Povišene vrednosti:

  • Trudnoća.
  • Ektopična trudnoća.
  • Trofoblastični tumori.
  • Tumori germinativnih ćelija.

Snižene vrednosti:

  • Pobačaj.
  • Vanmaternična trudnoća.
  • Intra-uterina smrt.

Opis

Triple test,Quadruple test-skrining u 2.trimestru trudnoće
Ovi testovi se izvode između 15. i 20. nedelje.Imaju za cilj izračunavanje rizika od postojanja određenih genetskih i razvojnih abnormalnosti.
Triple test se izvodi između 14+0 i 22+6 nedelje trudnoće.
Iz krvi majke se određuju sledeći parametri:

  1. AFP-protein koga proizvodi fetus
  2. HCG-hormon koga stvara placenta
  3. FreeEstriol-Estrogen koga stvaraju placenta i fetus

Quadruple test se izvodi između 14+0 do 20+0 nedelje tudnoće.Sličan je Triple testu,s tom razlikom što se pored ova 3 parametra određuje i

  1. Inhibin-A-protein koga stvara placenta

Prednost ovog testa u odnosu na Triple test je veća mogućnost identifikacije trudnoće sa povećanim rizikom i smanjen procenat lažno pozitivnih rezultata.
Potreban je i ultrazvučni pregled kojim se obezbeđuju mere bebe.
Potrebni su i dodatni podaci o majci,najvažniji je starost majke.
Svi ovi podaci i mere se obračunavaju kompjuterski  i vrednost koja se dobija je verovatnoća postojanja hromozomskih abnormalnosti kod deteta.
Visok rizik ne znači da postoje poremećaji,već da je potrebno dodatno ispitivanje.